Digitalis
Digitalis (Digitalis purpurea), neodoljiva stara cottage garden lepotica. Magična biljka ako pitate mene, vile, veštice i sve ljubitelje.
Digitalis (latinski Digitalis purpurea, engleski foxglove), poznat u prevodu i kao naprstak zbog oblika cvetova. Jedna od omiljenih i tradicionalnih cvetnica engleske seoske bašte. Cvet koji se iz šumaraka i sa seoskih prilaza uvukao u bašte i postao nezamenljiv ukras zbog lepote svoje gotovo arhitektonske forme u vis i purpurnih cvetova. Pripada porodici Plantaginaceae (bokvice) koja ima preko dvadeset vrsta digitalisa. Ovaj D.purpurea u Evropi raste slobodno u prirodi u šumama, proplancima i livadama.
Opis digitalisa
Digitalis je dvogodišnja biljka koja se može ponašati i kao perena kratkog trajanja. Prve godine sejanja formira prizemnu lisnu rozetu, a druge godine izbacuje visoku uspravnu dršku sa cvetovima nalik zvončićima. Listovi su ovalnog oblika prekriveni sitnim dlačicama. Cvetovi su okrenuti ka jednoj strani i najčešće su ružičaste i purpurne boje uz belu i novije vrste u pastelnim bojama i sa pegama sa unutrašnje strane. Od dole na gore se otvaraju cvetovi. Visina cvetne drške je od 1m do oko 1,5 m - 1,70m. Veoma privlači oprašivače kao što su bumbari i pčele. Cveta od kraja proleća, početkom ili tokom leta u zavisnosti od vrste ( uglavnom druga polovina maja i jun mesec).
Jako otrovna biljka, svi njeni delovi. Sadrži otrovnu supstancu poznatu kao digitoksin (digoksin). Lekovita dejstva digitalisa su zvanično poznata još od XVIII veka. Koristi se u medicini za izradu lekova za srce. Strogo držati podalje od male dece i ljubimaca.
Sadnja i razmnožavanje
Digitalis uspeva najbolje u polusenci, a može i na suncu. Odgovaraju mu gotovo svi tipovi zemljišta. Voli vlažno tlo koje je dobro drenirano (tj.da se voda ne zadržava). Kad precveta, stvara se čaura sa jako sitnim semenom. Kad čaura postane smeđe boje i suva, otvara se i slobodno samorasejava. Seme se seje krajem proleća i početkom leta, tj. čim se sakupi ako ga već imate (u junu i julu). Najbolje sejati prvo u saksijice ili posudice jer su veće šanse za uspeh. Veći broj biljaka se razvije iz semena posejanog u saksijama nego direktno napolju. Probajte i jedno i drugo. Seme je jako sitno i po čauri ga ima baš puno, po jednoj cvetu možete dobiti na stotine i hiljade semena, ali nema veliki postotak klijavosti ako ga ostavite da se samoraseje.
Seme možete i sačuvati, pa u rano proleće posejati u saksije u zatvorenom prostoru (hladnom) koje ćete kasnije prebaciti u baštu (na jesen). Ja često sejem uz letnju setvu i krajem zime/početkom proleća (možete i početkom jeseni ako ste zakasnili sa letnjom).
Imam dva glavna saveta po pitanju sejanja jer to je ključno kad je u pitanju digitalis. Prvo, kako je seme jako sitno izbegavajte da ga sejete pregusto, pospite ga slobodno po površini veće saksije ili više manjih samo gledajte da vam ne ispada puno semena odjednom (što deluje gotovo nemoguće) već da su koliko god može ravnomerno raspoređeni. Kad budu nikli i malo ojačali razredite ih i prebacite u zasebne saksije.
Druga stvar je da ih redovno zalivate (svaki dan tokom leta dok su tako mali i dok je toplo ako zalivate prskalicom ili svaki drugi, procenite već sami kad vidite zemljište). Zalivajte ih na početku prskalicom, posle možete i od dole ako imate tacne. Sejanci su u početku spori i čini vam se da ne napreduju ta prva 2 meseca, ali ako izgurate to prvo vreme to će posle biti biljka i po sledeće godine :).
Ako ste ih sejali na leto ili ranije početkom proleća i dobro su vam se razvili, bolje je presaditi ih te prve godine pre zime (u oktobru) da se do proleća dobro ukorene. Možete ih i sačuvati preko zime u saksijama (naročito ako su sitniji) i onda početkom proleća presaditi na stalno mesto. Kada ih budete presađivali ostavite razmak između dve biljke oko 30tak cm.
Biljka se može pretvoriti u višegodišnju, tj. produžiti joj životni vek od par godina, ako se ubere ili nakon što precveta odseče cvetna drška. U ovom slučaju, biljka se može razmnožiti i deljenjem. Boja cveta sledeće godine može biti različita od one koju ste imali.
Dešava se da neki digitalisi u bašti ili saksijama ne cvetaju te druge godine kada treba već treće godine. Sve zavisi koliko se razvila biljka i koliko joj odgovara mesto. Ako vam ne cveta te druge godine, biće fenomenalna i još veća u trećoj.
Nega
Digitalis nije zahtevan i vrlo je otporan. Samo je potrebno da se zaliva ako je suvlja zemlja i posle precvetavanja, odseći cvetnu dršku ako nećete da ode u seme i samorasejava se.
Popularne vrste digitalisa:
Digitalis purpurea l. (purpurnocrveni cvetovi, cveta leti),
Digitalis purpurea "Alba" (beli cvetovi),
Digitalis grandiflora (žute boje cveta),
Digitalis grandiflora "Carillon"(niža vrsta žutih cvetova),
Digitalis x mertonensis (hibridna vrsta sa dužim periodom cvetanja, roze cvetovi)
Digitalis u bašti i kao rezan cvet
U bašti ih saditi, zbog visine, u pozadini nižih biljaka ili uz ivice, mada ih možete i mešati između. Lepo izgleda u grupi i u kombinaciji sa ružama, floksom, ukrasnim slezom, ukrasnim žbunjem i jednogodišnjim cvećem. Može se saditi i u saksijama. Ako mu odgovara stanište, uspešno se samorasejava.
Jedan savet kad je u pitanju branje digitalisa- ako imate neku ranicu ili posekotinu na rukama ili osetljivu kožu, uzmite rukavice radi predostrožnosti.
Digitalis je veoma lepa i atraktivna cvetnica, pravi ukras za baštu gde god da je stavite privlači poglede svojim dugim cvetnim drškama. Sama ili u kombinaciji sa drugim cvetnicama izgleda jako šarmantno. Obratite samo pažnju da niko ne dira biljku zbog toksičnosti.
Kako se kod Engleza dugo uzgaja, ima zanimljivu istoriju i brojna verovanja kod njih vezana za ovaj cvet o čemu pišem u svojoj knjizi o istoriji cveća na kojoj radim. Ja ih obožavam i digitalis mi je jedna od top 5 omiljenih cvetnica u bašti i u saksijama. Sejem ih redovno svake godine i sve su mi lepši i bujniji.
Na mom Instagram nalogu @floradela_ imam sačuvane priče o digitalisu sa mini video savetima o sejanju i razređivanju. Pišite ako treba pomoć i šaljite ispod ili u Chat-u fotografije svojih digitalisa!
Šaljem cvetni pozdrav!
Lepo opisano.uprkos otrovnosti to je prelepa biljka . kao i divlje orhideje naših prostora.ali nisi ništa napisala o lekovitosti biljke i primeni u lečenju.kao i o magijskim svojstvima zbog čega je,, biljka veštica,,.eto prilike za još jedan tekst ❤️❤️❤️🌹🌹🌹